понедељак, 15. децембар 2014.

Ječam – plemenito seme HRANI I LEČI


Ječam je jedna od najstarijih žitarica. Kao kultura, gajio se još u mlađe kameno doba. Bio je veoma cenjen u staroj Grčkoj gde su ga smatrali darom boginje Demetre, pa su joj posvećivali žrtvene kolače od ječmenog brašna. Njihov slavni lekar Dioskorid (1. vek naše ere)savetovao je ječam kod bolnog i čirevitog grla.
Poznati nemački sveštenik i narodni lekar iz 19. veka, Sebastijan Knajp, temeljno se bavio lekovitim svojstvima ječma, te ga je, uz ostalo, preporučivao kao zamenu za kafu. Od prženog i mlevenog ječmenog zrna pravio je sladnu kafu, proizvod koji se i danas nalazi u prodaji kao „Knajpova sladna kafa“.
Ječam veoma podseća na pšenicu. Koren i stablo si iste građe, ali su bokori jači od pšenice. Cvast je klas. Na usecima vretena izbijaju sa obe strane po tri klasića, razvijena ili sva sa tri, ili samo jedan, srednji i poređani u vertikalnim redovima. Na ovome se i zasniva podela ječma u višeredni, dvoredni i prelazni.
Plod ječma je zrno omotano plevom, sa podužim osjem koje bocka. To oštro osje ni malo ne smeta stoci i živini da se njime hrane. Manje je, na žalost, poznato da je ječam i ljudska hrana i lek. Nije slučajno što Kosovka devojka, u narodnoj pesmi, žanjući ječam, ječmu govori:“Ječam žito, seme plemenito“.
Za ljudsku hranu koristi se ječam očišćen od pleve, koji se može naći u prodavnicama i boišpajzevima pod nazivom „geršla“. Što su zrna krupnija, to su kvalitetnija. U takvom zrnu nalaze se mnogi lekoviti sastojci: skrob, azotna jedinjenja, kiseline, šećeri, biljne masti i još mnogo korisnih elemenata. Literatura navodi da u 100g očišćenog zrna ječma ima 11,7 g vode, 10,6 g belančevina, 2,1 g masti, 71,8 g ugljenih hidrata i 1,55 g sirovih vlakana. Sadrži i 2,25 g mineralnih materija, 0,43 mg vitamina B1, 0,18 mg vitamina B2 i  4,8 mg nikotinamida. Biljna mast iz zrna ječma organizmu daruje mnogo više koristi nego maslac ili svinjska mast, koje holesterinom uzrokuju mnoge bolesti. Zato je dobro ječam svakodnevno koristiti u ishrani.
Kuvanjem se iz njega oslobađa sluz, što daje zdravu dijetalnu hranu, koja naročito godi bolesnom grlu i želucu, kao i drugim organima.

IZ NARODNE MEDICINE O lekovitosti ječma u narodnoj medicini pisao je još Vuk Karadžić i to kao o leku protiv velikog kašlja, vodene bolesti, srdobolje, bolesti slezine i ujeda zmije.
Poznati narodni lekar Vasa Pelagić protiv bolesti slezine, pri kojoj je ona povećana, predlaže kašu od ječmenog brašna i vinskog sirćeta kao obloge ispod levih rebara, pet-šest puta dnevno. Ista ova kaša, korišćena kao oblog, oprobani je narodni lek i protiv reumatizma.
Pelagić takođe predlaže dojiljama, koje nemaju dovoljno mleka, kao i onima koje bole grudi, da piju dnevno dve do tri šolje ovog odvara: „Kuvati pregršt ječma sa malo kopriva u dve oke vode dok se zrna sasvim ne raspuknu. Procediti“.

O lekovitosti ječma piše novinar Miroljub Jevtović, nudeći nam i pravu riznicu recepata:
  • Melem za umirenje bolova u iščašenom zglobu pravi se tako što se ječmene mekinje i brašno, sirće i maslac prokuvaju i dobro umute i toplo stavljaju kao oblog.
  • Melem za umirenje i drugih bolova, osim upale slepog creva, pravi se od istih količina ječma i narezanih dunja, skuvanih i meko izgnječenih. Još toplo privijati na bolna mesta
  • Čaj pripremljen od po 20 grama ječma, pirevine i griza, kuvan u litri vode pola sata, pomaže kod proliva.
  • Pepeo od ječma veoma je dobar za posipanje gnojnih rana. Dobija se tako što se zrna ječma spale na čisoj plotni štednjaka ili tiganju.
  • Skuvati ječmeno brašno dok se sasvim ne zgusne, pa tpolo priviti uz otekline na mestu uboda osice ili stršljena.
  • Grešla skuvana u vodi ili mleku i izgnječena, može se uspešno stavljati kao oblog za lečenje oteklina i sazrevanje čireva.
  • Od ječmenog brašna pravi se i slad koji se pije protiv podagre, lišajeva, skorbuta, kamena u bešici, bledoće i drugih unutrašnjih bolesti. Kožne bolesti mogu se ublažavati i lečiti kupkama u ječmenom sladu, naročito lišajevi, kraste na glavi i razne ospe.Ječmeni slad pravi se tako što se u litar proključale vode stavi 5-6 kašika ječmenog brašna i pošto se se smesa dobro izmeša, ostavi da odstoji nekoliko sati, pa posle procedi i stavi u tečnost nešto malo dobrog starog vina. Piti dnevno po nekoliko čaša umesto vode. Bolje je da se slad svakog drugog dana pravi taze.

  • Sirup od sladauzeti 250 grama brašna od slada i sasuti u litar vode da se polako, tokom 15 minuta, raskuva na tihoj vatri. Potom procediti kroz gusto sito. Talog zadržan na cedilu prebaciti u sud i razblažiti sa 200 grama mlake vode. Zatim sve to opet procediti. Talog vratiti u sud i na njega doliti tople vode da bude jedan litar. U dobijenu sladnu tečnost dodati nešto manje od dva kilograma šećera i staviti na vatru da se rastopi. Toplota ne sme biti veća od 50 stepeni. Tako se dobija sirup koji se protiv slaboga varenja i slabosti stomaka daje 1-2 kašike posle jela. Može se (poželjno je) koristiti i kao zaslađivač.


  • Čaj od ječma: Čaj od ječma dobar je kao rashlađujućesredstvo kod bolesti sa visokim temperaturama. Podstiče mokrenje i pražnjenje creva, a pomaže i u lečenju skorbuta i hroničnih bolesti kože. Zato treba piti tri do četiri čaše čaja na dan i kupati se u njemu. Čaj se pravi tako što se litar vode ostavi da vri, pa se u nju doda dobra pregršt čistog ječma i ostavi poklopljeno da se ohladi. Piti polako


  Protiv bolesti pluća
Hilandarski medicinski kodeks kaže: „ Istucaj ječam, skuvaj ga u dosta vode i procedi. Toj vodi dodaj isto toliko mekinja, zatim još malo kuvaj pa procedi kroz čistu krpu. Tome dodaj malo šećera i neka oboleli pije kad god hoće. Biće od koristi onima koji imaju suvi kašalj od nazeba ili neku bolest na plućima…

Čorba od ječma
Oprati pola šolje ječma i kuvati u litri vode 45 minuta. Ispržiti na ulju tri glavice crnog luka, tanko nasečenog , sa solju, da porumeni. Dodati luk ječmu i kuvati još 20 minuta, dodati 1-2 kašičice soja sosa i nastaviti kuvanje još 10 minuta. Garnirati sitno sečenim peršunovim lišćem ili nori algom isečenom na komade dužine 2-3 cm.

Ječam sa sočivom
Staviti jednu šolju ječma i četvrt šolje sočiva u gustu cediljku i dobro oprati pod tekućom vodom. Sipati u litar vode, dodati glavicu sitno isečenog crnog luka, nekoliko nasečenih šargarepa, malo lišća celera, pola šolje tanko nasečenih pečuraka i malo morske soli. Poklopiti šerpu, zagrejati do ključanja, potom smanjiti temperaturu na minimum i polako kuvati oko sat i po. Začiniti po ukusu.

Ječam sa graškom i šampinjonima
Na suvom tiganju grejati 150 g ječma dok ne dobije zlatno žutu boju. Dodati pola litra vode (najbolje onu u kojoj se kuvalo povrće) i dodati 100 g mladog graška, veliku glavicu sitno naseckanog crnog luka i malo dodatka jelima „Bio način“. Poklopti i lagano kuvati sve dok ječam ne omekne. Pred kraj kuvanja propržiti oko 450 g iseckanih šampinjona i dodati varivu.
Ako se pečurke izdinstaju u sopstvenom soku, bez ulja, ovo varivo će biti kompletno na vodi, pa može koristiti u postu ili dijetama, kao i prethodni recept.

Nauka o  ječmu


OBARA HOLESTEROL,
REGULIŠE  ŠEĆER
Prema nalazima holandskih naučnika, ječam sadrži i do 35 odsto nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju holesterol u krvi. On je odličan izvor rastvorljivih vlakana, još jedne prirodne materije za sniženje nivoa holesterola u krvi.
Jedna australijska studija, koja je obuhvatila 21 muškarca s blago povišenim krvnim pritiskom, pokazala je da je ukupni nivo njihovog holesterola opao za šest odsto posle ishrane bogate proizvodima od ječma. Pri tom je nivo LDL („lošeg“) holesterola opao za sedam odsto. Sličan test, spoveden na državnom univerzitetu u Montani (SAD), pokazao je još bolje rezultate: kod osoba kojima je davana hrana bogata ječmom holesterol je opao za 12 odsto.
Na taj način, ova svakodnevna žitarica pomaže u sprečavanju oboljenja koronarnih arterija i moždanog udara. Uz to, vlakna dodatno doprinose sprečavanju pojave raka creva.
Zahvaljujući velikom sadržaju hroma, ječam reguliše šećer u krvi . On se u Iraku, u vidu ječmenog hleba, tradicionalno koristi za lečenje dijabetesa. U eksperimentima na životinjama, ustanovili su naučnici, ječam je sprečavo kolebanje insulina. Ovo i druga istraživanja, sprovedena širom sveta početkom 1990. pokazuju da ječam može da pomogne u kontroli dijabetesa.
Kineski istraživači ukazali su da je ječam koristan u lečenju hepatitisa (zapaljenja jetre).
Ipak oprez. Ječam, kao i druge žitarice – kukuruz, zob, pšenica, uključujući i mekinje, klice i gluten, kao i testenine, zbog viška aminokiseline arginin i manjka aminokiseline lizin, podstiču razvoj herpesa („groznice“). Zato, ako ih jedete mnogo, a skloni ste herpesu, smanjite količinu.
Sluz, oljušteno zrno, krupica i griz od ječma kuvanjem daju sluzastu kašicu koja vrlo blagotvornodeluje na organe za varenje, protiv proliva i promuklosti.
Po receptu dr Jovana Tucakova: 20 grama ječma kuva se tri do četiri sata u 200 grama vode ostavi 10-15 minuta, zatim procedi kroz platno i pojede.
Osim kod bolnog grla i proliva, obično se daje deci koja pate od manjih infekcija i posebno preporučuje kao lek za temperaturu.
Ječam je odlična hrana za osobe koje se oporavljaju od bolesti. Može se takođe uzimati da izbaci sluz iz organizma, da ublaži zapaljenja mokraćnog sistema i kod gihta.
U obliku obloga, ječam je koristan lek za smirivanje i smanjivanje zapaljenja kod ozleda i otoka.
Skrećemo vam pažnju da kupujete samo onaj ječam koji je najmanje obrađen i čije je zrno najcelovitije. Od njega ćete imati najviše koristi.

Kuvani ječam možete iskoristiti za pripremu gulaša od povrća. Na malo vode i ulja izdinstajte crni luk, šargarepu i drugo povrće, po želji, i preko njega stavite kuvani ječam da ga potpuno pokrije. Posle minut-dva promešajte da se sve dobro zagreje i sjedini, pospite seckanim lišćem peršuna i poslužite.

Sirće od ječmenog slada
U svetu se proizvodi i sirće od ječmenog slada. Ono ima suviše jak ukus da bi se koristilo za salate, ali je odličan začin za ribe i čips.Češće se upotrebljava za turšije od luka i drugog povrća. Jako destilovano sirće od ječmenog slada, koje je bez boje, troši se za turšije od vodenastog povrća, kao što je krastavac, koji bi, inače razblažio obično sirće. Takođe se upotrebljava u proizvodnji sosova i čatnija (slana indijska zimnica) i nekad je obojen karamelom, da bi se dobilo smeđe sirće.

Нема коментара:

Постави коментар